Magične šolje
Sipajte toplu vodu u magičnu šolju i posmatrajte kako slika postaje vidljiva. Kao čarolija! Ulepšajte svoj svakodnevni ritual ili kupite originalan poklon!...
Posteri slave lidere koje sledimo, ideje koje podržavamo, muziku i filmove koje obožavamo. Na političkim skupovima ih drže visoko, a lepimo ih i na poleđinu vrata i zidove sobe Posteri najavljuju dogadjaje koji će se desiti, postaju deo istorije te podsećaju naredne generacije o nekadašnjim zbivanjima.
Najbolji plakati nisu samo u funkciji ilustracije - oni događaje i istoriju oblikuju.
Sakupili smo na jednom mestu 50 postera/plakata koji su na veliki i mali način uzdrmali naš svet, takođe i evoluciju štampe, grafike i umetnosti.
Posteri i plakati kakvi su nam i danas poznati, nastali su u Francuskoj u 19. veku, gde se razvio novi stil reklamiranja proizvoda, izložbi i dogadjaja.
Često nazivan tvorcem postera, Jules Cheret je bio jedan od prvih majstora novog četvorobojnog litografskog procesa štampe. Ovo je njegov poster za kabare Moulin Rouge iz 1890. godine u Parizu.
Ped kraj 19. veka i tokom 20. veka, novi plakati korišćeni za reklamiranje luksuzne robe naručivani su od strane uticajnih umetnika umetničkog pravca secesije.
Ovde prikazan poster Henrija Privat-Livemonta je tipičan za ovaj stil, prikazuje čoveka koja uživa u robi - u ovom slučaju to je žena koja pije Absinthe Robette. Stil slikanja ljudske figure inspirisan je umetničkim pravcem prerafelitom.
Govori se da je Le Chat Noir prvi moderni kabare koji je otvorio svoja vrata u Parizu 1881. godine.
Ovaj poster napravio je grafičar umetničkog pravca Art Nouveau-a(secesija) Theophile Steinlen 1896. godine kako bi promovisao predstojeću turneju izvodjača kabarea.
Klub je zatvoren 1897. godine nakon smrti vlasnika Rodolphea Salisa.
Složenost umetničkog pravca Art Nouveau ubrzo je ustupila mesto jednostavnosti najbolje prikazanim na plakatima Sachplakata, ili 'objektnog plakata'.
Pionir ovog oštrog stila bio je 18-godišnji nemački crtač koji je dizajnirao pod imenom Lucian Bernhard. 1906. godine prijavio se na konkurs za poster za dizajn šibica Priester. Na njegovom prvom crtežu se nalazila ploča stola, pepeljara, cigara i nimfe koje su izlazile iz duvanskog dima. Bernhard je pojednostavljivao sliku dok nisu ostale samo dve palice šibica i ime marke.
Leonetto Cappiello je otišao korak dalje u ovoj novoj modi plakata sa samo nekoliko jakih elemenata. Raniji stil umetnika poput Jules Cheret pretvorio je u smeliju reklamu sa figurama postavljenim u jednostavnim pozadinama.
Dok su Chereta zvali tvorcem modernog plakata, Cappiello se često naziva tvorcem modernog oglašavanja. Ovaj poster za testenine iz 1921. jedan je od njegovih najpoznatijih.
Sovjetski plakati su poslužili kao uzor mnogim drugim širom sveta dizajna. Jedan od najpoznatijih postera iz 1920-ih godina napravljen je za sovjetsku izdavačku kuću Gsizdat, a umetnik je bio Aleksandar Rodčenko. Prikazuje se Ljilja Brik, istaknuta igračica ruske avangardne scene, kako viče „Knjige!“
Na ovom britanskom posteru, na kome je kasnije zasnovan američki ekvivalent, prikazan je Lord Kitchener, britanski državni sekretar za rat, koji je 1914. godine pozvao mladiće na oružje.
Čuveni plakat JM Flagga iz 1917. godine korišćen je za regrutovanje vojnika za borbu u Prvom i Drugom svetskom ratu.
Umetnik je koristio sopstveno lice kao model za ujaka Sema.
Ovaj poster prvobitno je dizajniralo britansko Ministarstvo za informisanje u cilju održanja javnog morala tokom Drugog svetskog rata.
U to vreme se jedva koristio, ali 60 godina kasnije otisak je ponovo otkriven i njegov vrlo britanski slogan (i nebrojene varijacije) danas se mogu videti odštampani na peškirima, šoljama i majicama.
'Možemo mi to!' započeo život kao američki ratni propagandni plakat 1943. godine, osmišljen da podstakne moral radnika.
Osamdesetih godina prošlog veka ponovo je otkriven i njegov heroj, koji je poznat kao „Rosie The Riveter“, ponovo je stekao slavu kao simbol feminizma i političkog osnaživanja.
Suprotno rasprostranjenom mišljenju, Coca-Cola nije prva koja je Deda Mraza obukla u crveno - mada činjenica je da se Dedina crvena boja odeće odlično uklopila sa vizuelnim identitetom ovog brenda
Kompanija za pića je, medjutim, popularizovala imidž veselog, punašnog, belobradog Deda Mraza koji postoji i danas.
Oglas iz 1931. ilustrovao je Haddon Sundblom.
Plakat za naučnofantastični klasik Metropolis iz 1927. godine dizajnirao je nemački umetnik Heinz Schulz-Neudamm.
2005. godine prodat je na aukciji za 690.000 američkih dolara - najviša cena ikad plaćena za poster.
U Velikoj depresiji 1930-ih, američki predsednik Franklin D. Roosevelt osnovao je Upravu za projektne radove kako bi podstakao ekonomski rast.
Deo ovog projekta bio je stvaranje dela za umetnike poput Duka Aleksandra, koji su dizajnirali seriju grafika kako bi privukli turiste u američke nacionalne parkove.
Dizajner Viktor Gorka stopio je seks i politiku u čarapu na svastiku da bi promovisao film Kabare iz 1972. godine.
Smešten u nemačkom noćnom klubu 1930-ih, muzički film otkriva berlinski boemski donji deo trbuha i sve veću senku koju je bacala novonastala nacistička stranka.
Jedna od najpoznatijih slika sovjetske propagande, The Motherland Calls prikazuje ženu u crvenom koja gleda gledaocima u oči dok vodi more bajoneta uzdignute leve ruke. U desnoj ruci drži zakletvu Crvene armije.
Za umetnika Iralkija Toidzea kaže se da je ženu modelirao po supruzi koja je na dan nemačke invazije naletela na njegov atelje vičući vesti o ratu. Toidze joj je rekao da se smrzne i odmah je počeo da skicira.
Okeanski brod SS Normandie, izgradjen u Saint-Nazaireu 1935. godine, bio je najveći, najbrži brod svog vremena.
Na posteru umetnika Adolphea Cassandrea, koji odražava stil art dekoa u unutrašnjosti Normandije, frontalno se vidi masivni luk broda.
Plakat za hit hita Alfreda Hitchcocka dizajnirao je Saul Bass, koji je takodje bio poznat po filmskim naslovima-sekvencama. Prvi je stvorio stilizovane sekvence koje su se integrisale sa filmom i postavile raspoloženje publike
Vrtoglavi dizajn postera prikazuje dve figure kako se uvlače u iskrivljeni svemirski bas stvoren pomoću geometrijskih oblika zvanih hipotrohoidne krive.
Posetiocima bioskopa nisu bili nepoznati preveliki muškarci i džinovski majmuni, ali 1958. godine je prvi ženski kolos pogodio grad u napadu žene od 50 stopa.
Naslikao ga je umetnik realista Reinold Brovn, filmski poster prikazuje divnu ženu koja teroriše gradjane sa visine koja je mnogo veća od 50 stopa.
Godine 1964. deset članova Afričkog nacionalnog kongresa, uključujući Valtera Sisulua i Nelsona Mandelu, optuženo je za sabotažu protiv države aparthejda.
Pokret anti-aparthejda stvorio je ovaj poster u okviru globalne kampanje kao odgovor na bojazan da će optuženi biti osudjeni na smrt.
Italijanski dizajner Massimo Vignelli eksperimentirao je sa bojom i percepcijom dubine slojevitim tekstom na svom posteru za Knoll Tektiles iz 1970. godine. Složena slova se preklapaju, stvarajući nove mešavine boja, ali ime brenda ostaje čitljivo.
Hvatajući naš strah od nepoznatog na jednoj slici, poster Rogera Kastea prikazuje trenutak pre velikih belih napada Chrissie Vatkins.
Prvo ubistvo u priči vidjeno je i na naslovnoj strani romana Petera Benchleija, na kome je zasnovan hit Spilberga, ali je Kastel od ajkule napravio životniju prijetnju ogoljevši raščupane redove zuba.
Dominantni stil plakata koji se pojavio nakon Drugog svetskog rata postao je poznat kao Medjunarodni tipografski stil. Njegova smela upotreba sans serifskih slova (posebno Helvetica, zvezda u usponu sveta fontova) i monohromatska fotografija bila je savršena za upečatljivu, ali jasnu komunikaciju na globalnom tržištu.
Ovaj poster Armina Hofmanna, jedne od vodećih ličnosti švajcarskog pokreta, tipičan je za stil dizajnom zasnovan na mreži.
Još jedan pionir tipografije, Volfgang Veingart vratio je osećaj haosa u umetnost plakata.
Njegovi eksperimenti sa ofset štampom prekršili bi mnoga pravila njegovih prethodnika i uveli novu eru postmodernog dizajna kakvu danas poznajemo.
Univerzalni simbol mira prvobitno je dizajnirao Gerald Holtom za britanski pokret nuklearnog razoružanja.
Umetnik je kreirao ovaj poster za marš od Trafalgar Skuarea, London, do Instituta za istraživanje atomskog oružja u Aldermastonu.
Linije unutar kruga zrcale su oblike napravljene kada je signalista u semaforu zastave napisao slova N i D, što znači „nuklearno razoružanje“.
John Gilroi je bio dizajner nezaboravnih zoo životinja u ranim Guinnessovim oglasima. Najpoznatiji je bio tukan koji je predstavio Guinnessovu marku.
Kopiju koja prati dizajn napisala je engleska pesnikinja, dramaturg i spisateljica krimića Dorothi Saiers, čije je vreme u oglasnoj industriji inspirisalo njenu detektivsku priču, Murder Must Advertise.
Dana 3. aprila 1968. godine, radnici Memphisa započeli su štrajk boreći se za pravo na udruživanje, nakon smrti dva afričko-američka sanitarna radnika.
Štampane plakate sa natpisom „Ja sam muškarac“ držali su članovi koji su se okupili u masonskom hramu
Ovim 1.300 ljudi Martin Luther King Jr. održao je svoj govor „Bio sam na planinskom vrhu“. Sutradan je izvršen atentat na njega.
Dizajn Steve Frikholma započeo je život kao interni plakat za godišnje letnje izlete u Hermanu Milleru, gde je počeo da radi 1970. godine.
Njegovi smeli, gurmanski otisci sita bili su toliko popularni da su postali vrhunac dogadjaja tokom 20 godina. Na kraju, serija je slavu pronašla van zidova kompanije kada su bile izložene u glavnim institucijama poput njujorškog Muzeja moderne umetnosti.
Lik Ernesta 'Che' Guevare ušao je u popularnu kulturu i svuda se zalaže za revoluciju.
Ovaj visokokontrastni dizajn argentinske ikone kreirao je irski umetnik Jim Fitzpatrick. Ako pažljivo pogledate, videćete početno F koje je umetnik sakrio na Čeovom ramenu.
Solidarnost, prvi nevladin sindikat u zemlji sovjetskog bloka, bila je pokretačka snaga u poljskoj tranziciji iz jednopartijskog komunizma u modernu demokratiju.
Ova litografija Tomasza Sarnecka korišćena je tokom poljskih izbora 1989. Na njoj je predstavljen Gari Cooper, zvezda američkog vesterna 'High Noon', sa značkom Solidarnosti na prsima i glasačkim listićem u ruci.
Kao vodeći dizajner za Letnje olimpijske igre 1972. u Minhenu, Otl Aicher kreirao je dizajne inspirisane alpskim bojama.
Ove boje su korišćene tematski kako bi se posetioci snašli u olimpijskom selu.
Aicher je takodje dizajnirao piktograme za upotrebu oko lokacije, a uticaj njegovih zaobljenih figura na štapu danas se može videti na gradskim natpisima.
Ovaj poster, koji je reklamna agencija Saatchi & Saatchi napravila za Konzervativnu partiju, izlepljen je na britanskim bilbordima 1979. Neki ga smatraju zaslužnim za pobedu konzervativaca nad Laburističkom partijom.
Doručak kod Tifanija, holivudski film zasnovan na knjizi Trumana Capotea, glumio je Audrei Hepburn u njenoj najupečatljivijoj ulozi Holli Golightli.
Plakat za film iz 1961. godine dizajnirao je američki umetnik Robert McGinnis.
Andi Varhol popularizovao je sito štampu šezdesetih godina prošlog veka svojim živopisnim pop art slikama poznatih ličnosti, bocama Coca-Cole i limenkama Campbell's Soup.
Merilin Diptih stvoren je 1962. godine nakon smrti zvezde i prikazuje 50 slika njenog lica, 25 u boji, 25 u monohromu.
Dizajnirao Milton Glaser, ovaj poster je 1966. godine pratio album Greatest Hits Boba Dilana.
Jednostavna slika inspirisana je autoportretom Marcela Duchamp-a iz 1957. godine, a Glaser je Dilanovom šarenom grivom dodao dašak psihodeličnih šezdesetih.
Meč bokserskog prvenstva u teškoj kategoriji 1974. - poznat i kao Rumble in the Jungle - borio se protiv neporaženog svetskog prvaka u teškoj kategoriji Georgea Foremana protiv izazivača Mohammada Alija.
Održan u Kinšasi u Zairu (danas Demokratska Republika Kongo), Rumble je u osmoj rundi završen pobedom Alija nokautom.
Ako ste bili dečak 70-ih, šanse su da je Farrah Favcett krasila zid vaše spavaće sobe.
Zvezda Charlie's Angels proslavila se na poledjini ovog najprodavanijeg plakata.
Ovaj poster za klasiku Stevena Spielberga iz 1982. godine beleži trenutak kada Elliott i njegov vanzemaljski prijatelj prelaze mesec pri bekstvu u šumu.
Časopis Empire nazvao ga je najčarobnijim trenutkom u istoriji bioskopa.
Još jedna kultna politička reklama kompanije Saatchi & Saatchi, ovaj poster imao je za cilj da podigne svest o kontraceptivnim uslugama okretanjem stolova muškarcima i postavljanjem iznenadjujućeg pitanja.
Mnoga poznata lica nosila su bele brkove ispod reči „je li mleko?“ transparent od pojavljivanja plakata devedesetih.
Stvorena za Odbor za preradjivače mleka u Kaliforniji, kampanja za odobravanje mleka zaslužna je za povećanje potrošnje mlečnog mleka u kalifornijskom području i šire. Na ovoj slici iz 1996. godine je Cal Ripken, Jr.
13. jul 1985. proslavljen je kao „dan kada je muzika promenila svet“.
Organizovani za prikupljanje novca za napore za smanjenje gladi u Etiopiji, istovremeno su se održavali koncerti u arenama u Londonu i Pensilvaniji, povezani za direktan prenos.
Procenjuje se da je do danas taj dogadjaj pomogao da se prikupi preko 230 miliona dolara za ublažavanje gladi.
1984. godine Centar za kontrolu bolesti prijavio je 4.177 poznatih slučajeva side u Americi. Političari su, medjutim, ćutali o epidemiji.
Kao odgovor, šest gej aktivista osnovalo je projekat Tišina = smrt u Njujorku. Ovaj poster pojavio se po gradu sa porukom da je otvorena diskusija jedini način da se reši pogubno pitanje.
Ružičasti trougao podseća na oblik koji se koristi za obeležavanje homoseksualaca u nacističkim kampovima. Na posteru je obrnuto da simbolizuje odricanje od žrtve.
Modni brend Benetton stvorio je seriju plakata kako bi pomogao pokretanje UNHATE-a, projekta osmišljenog da podstakne svetske lidere i obične gradjane da se bore protiv onoga što je nazvao „kulturom mržnje“.
Zahvaljujući malo lukavoj montaži, provokativni plakati prikazuju moćne dvojce kako se ljube, uključujući nemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsednika Nikolu Sarkozija, američkog predsednika Baraka Obamu i Huga Čaveza iz Venecuele, kao i papu i Ahmeda Mohameda el-Tajeba, imama Al- Azhar džamija u Kairu.
Ovaj poster za svetski fond za prirodu koristio je simbole i minimalističko pripovedanje priča kako bi podigao svest o pretnji od krčenja šuma. Tri kineska znaka s leve strane mogu se prevesti kao šuma, šuma i drvo, a svaki se redukuje, a završni simbol, lišen lišća, nije znak već krst.
Pre nego što je došao da predstavlja Obaminu predsedničku kampanju 2008. godine, plakat Shepard Fairei dizajnirao je za jedan dan i umetnik ga prodao na ulici.
Njegov hrabri dizajn šablona sadrži jednostavnu paletu boja plave, bež i crvene boje. U podnožju slike korišćeni su „Nada“, „Promena“, „Napredak“ i drugi slogani.
Reklamna agencija Grai Spain saradjivala je sa fondacijom ANAR, španskom organizacijom za zaštitu dece, kako bi stvorila poster koji je za većinu prolaznika na nivou ulice glasio: „Ponekad je zlostavljanje dece vidljivo samo detetu koje ga trpi“.
Medjutim, pogledajte sa visine deteta i videćete modrice na licu dečaka i drugu poruku: 'Ako vas neko povredi, nazovite nas i mi ćemo vam pomoći.'
Ovom pametnom upotrebom lećaste štampe, fondacija je bezbedno dobila poruku deci koja bi joj mogla zatrebati.
Ovaj bilbord u Limi, Peru, je još jedan sjajan primer postera koji ima dobre rezultate kao i emisije. Pogledajte unutra i pronaći ćete pet mašina sa ugradjenim sistemima za filtriranje koje vlagu u vazduhu pretvaraju u vodu za piće.
Atmosferska vlažnost u Limi je oko 98 procenata, ali godišnje padne samo pola centimetra kiše. Ovaj poster stvorio je UTEC, najveći univerzitet za inženjerstvo i tehnologiju u zemlji, kao vrlo praktičan odgovor na izazovne uslove. Takodje je poslužio za privlačenje više studenata na univerzitet.
Nesrećni likovi u ovoj kampanji za bezbednost železnica, koju su sproveli metro vozovi u Melburnu u Australiji, dokazali su da postoji mnogo glupih načina da se umre - i pomogli da se na tom putu spasu životi.
U 2012. godini plakati su se paralelno prikazivali sa video zapisima, a rani rezultati pokazali su neverovatno smanjenje od 20 procenata nesreća i skoro promašaja u metrou u Melburnu.
Korporaciju za svemirske istraživačke tehnologije (SpaceX) osnovao je Elon Musk sa snom da jednog dana odvede ljude na Mars.
Kompanija je kreirala seriju plakata gledajući unapred u moguću budućnost medjuzvezdanog turizma kada putnici mogu da istražuju mesece Crvene planete, njene doline i Olimp Mons koji je, kako nam govori ovaj poster, „najviši vrh Sunčevog sistema“.
Kada možemo rezervisati karte?